Da kladionice polako zamenjuju kafiće, kafane i restorane ukazuje i procena da je broj radnika u ovim "prireÄ‘ivaÄima igara na sreću" jednak trećini zaposlenih u ugostiteljskim radnjama.
Otkako je sa tanjira i ÄaÅ¡e preÅ¡la na tiket, sreća je postala varljiva kategorija, ali dovoljno sigurna da kladionice iznedri u zasebnu privrednu granu.
Pogledajte sta zaposleni misle o kladionicama i kolike su plate radnika u njima
Do 20. jula 2016. registrovano je ukupno 1.750 kladionica u Srbiji. Zakonom o igrama na sreću predviđena je obaveza plaćanja naknada za odobrenje i priređivanje posebnih igara na sreću od kojih je po tom osnovu naplaćeno ukupno 1.579.499.385 dinara - kažu u Poreskoj upravi.
Pogledajte neke od OGLASE za posao za rad u kladionicama.
To znaÄi da se samo od tih naknada u državnu kasu od kladionica slije Äak 12,8 miliona evra godiÅ¡nje.
U Udruženju prireÄ‘ivaÄa igara na sreću (UPIS) istiÄu da je to samo deo nameta.
Pored naknada plaćamo PDV, poreze i doprinose na plate i lokalne komunalne takse, kao i porez od 15 odsto na razliku izmeÄ‘u uplate i isplate, odnosno naknadu na svaki veći dobitak od 11.000 dinara. Na primer, proseÄna taksa za isticanje firme u poslednje tri godine povećala se za viÅ¡e od tri puta pa sad iznosi oko 370.000 dinara godiÅ¡nje - objaÅ¡njavaju u UPIS-u Äije Älanice Äine polovinu tržiÅ¡ta kladionica.
U većini kladionica pored najmanje tri radnika koji sede iza pulta za uplate tiketa, postoje i konobari, ljudi zaduženi za rulet ili poker aparate, menadžeri, sistem administratori, programeri i kvoteri pa grubom raÄunicom se dolazi do brojke veće od 10.000 zaposlenih. Prema poslednjem istraživanju, u ugostiteljskim radnjama zaposleno je oko 35.000 radnika.
Postavite anonimnu tajnu iz Vase firme na www.ogledalofirme.com
SliÄnost izmeÄ‘u kladionica i ugostiteljstva je, pre svega, u radu na crno. Na broj legalnih kladionica, pored ekonomskih prilika, utiÄe i kontinuitet i intenzitet delovanja inspekcije prema onima koji izbegavaju dažbine. Kada je ta akcija intenzivna i kontinuirana, onda broj legalnih raste, a Äim se smanji kontrola niÄe veliki broj kladionica na crno - kažu u UPIS-u.
Prema broju legalnih kladionica u odnosu na broj stanovnika, Srbija je 19. u Evropi, naglašavaju u ovom udruženju.
Pored zemalja EU veći broj kladionica po glavi stanovnika od nas imaju i sve zemlje regiona. Vlada mišljenje da imamo kladionice na svakom ćošku, a to je zbog toga što se ovakvi lokali otvaraju jedino na prometnim mestima. Koja je svrha da otvoriš kladionicu gde retko ko prolazi - pitaju se u UPIS-u.
Zbog krize pao promet za 25 odsto
Potpuna je zabluda da kladionice cvetaju tokom krize poÅ¡to je, recimo, od 2009. godine zabeležen pad obima prometa igara na sreću za Äak 25 odsto. Igre na sreću su najrazvijenije tamo gde ima para - istiÄu u UPIS-u.
Surova matematika
Kladioci
Pasionirani kladioniÄari reći će vam da je pogaÄ‘anje sportskih rezultata, pre svega, jeftina zabava. Za svega 20 dinara stvarate kombinaciju snova kojom ćete zaraditi bar proseÄnu platu u Srbiji. M. V. iz Beograda već godinama tikete popunjava skoro svakodnevno. "Ne mogu da gledam fudbalsku utakmicu ako se nisam kladio na nju. Uglavnom igram kombinacije, na Å¡est-sedam tiketa uplatim po 200 do 300 dinara. Moj najveći dobitak dosad je 200.000 dinara", priÄa M. V. "Kladionica je najpoÅ¡tenija kocka. Igrao sam i elektronski rulet i poker na aparatima, ali tu je softver takav da retko dobijate. Kod klaÄ‘enja toga nema", objasnio je on za DW.
Oni određuju kvote
Možda i najinteresantniju, ali i najprimamljiviju funkciju u kladionici imaju takozvani kvoteri.
Oni dobiju matematiÄke modele i onda po njima, ali na osnovu svog znanja i intuicije, odreÄ‘uju kvote za meÄeve. Kako bi ostali u formi oni dobijaju i odreÄ‘eni novac za klaÄ‘enje, a takoÄ‘e imaju veliku platu koja se kreće oko 2.000 evra - objaÅ¡njavaju u centrali poznate kladionice.
Franšize
Veliki novac zarađuju, naravno, vlasnici svakog uplatnog mesta, profesionalno nazvani agenti franšize.
Za otvaranje kladionice mora da se plati licenca od 4.000 evra. ZaraÄ‘ujem po procentima tako Å¡to od svake uplate za singl meÄeve imaju dva odsto, za dubl Äetiri odsto, za tri, Äetiri ili pet utakmica pet odsto, a za viÅ¡e od pet meÄa sedam odsto. Od tog novca treba da isplatim plate zaposlenima, poreze, takse, kiriju ako iznajmljuje prostor, ali i održava aparate i nabavlja piće. U svakom sluÄaju, u proseku sam meseÄno dobar za 1.000 evra - kaže jedan od agenata i dodaje da i kada se dogodi mesec pun dobitaka kladioniÄara minus nadoknaÄ‘uje centrala, odnosno glavna filijala.
Kao banka
Svi se zanose da će "odrati" kladionicu, Å¡to retkim srećnicima i poÄ‘e za rukom. Ipak, kladionica se ne oslanja na sreću, već na zakon brojki. Tako, na primer, ako se kladite na ishod Äetiri utakmice (fiksevi) na jednom tiketu, postoji 81 moguća kombinacija rezultata, od Äega igraÄu samo jedna donosi dobitak, a ostalih 80 je u korist kladionice. Pravljenje kvota je matematika koja nameÅ¡ta da kladioniÄari u perspektivi ostavljaju kladionici novac. Niko ne primeti kada uloži sto dinara na tiket pa izgubi. Izgubite tako 50 puta, ali 51. put dobijete 4.500 dinara pa se radujete, a u stvari ste u minusu 500 dinara. SliÄno kao banka, samo Å¡to kladionica pare uzima odmah.
IgraÄ
ProseÄan igraÄ koji se kladi na sportske rezultate ima od 25 do 40 godina, zaposlen je, sa srednjim ili visokim obrazovanjem, a na tiket troÅ¡i izmeÄ‘u 20 i 180 dinara.
Zaposleni - od bakšiša do maksimalne nagrade
Kladionica izgleda svima može doneti sreću osim radnicima na uplatnim mestima Äija dnevnica u proseku iznosi 1.000 dinara. S druge strane, zaposleni u IT sektoru mogu godiÅ¡nje zaraditi maltene ko dobitnik maksimalne nagrade na tiketu - viÅ¡e od dva miliona dinara.
Dnevnica mi je godinama bila 1.000 dinara da bih se jednog dana pobunio i tražio povišicu pa sad dobijam 1.200 dinara - kaže mladić za pultom jedne od kladionica. Većini radnika kucanje tiketa nije jedino zaduženje u kladionici, ali bez obzira na to - zarada je ista.
Radim i na poker aparatima i još konobarišem pošto imamo u ponudi i piće. Bakšiš zavisi od dobitaka na kladionici. Dešava se da po nekoliko dana ne dobijem ništa, a na bakšiš može da se uzme 300 do 400 dinara - objašnjava radnik.
Dnevnica radnika je oko 10 evra, a bakšiš retko bude veći od 400 dinara
Posao se vodi kao stalan, ali mnogo toga ukazuje da i nije baš tako.
Prijavljen sam na minimalac, a sve pare dobijam na ruke. TakoÄ‘e, kada idem na bolovanje ili na odmor raÄuna mi se dnevnica samo za one dane kada sam radio. Prosto ne smem da se razbolim jer ne znam od Äega ću da živim - žali se momak.
Negde Äak i radnici za pultom mogu da napreduju.
Ako pokažu znanje na kompjuteru i motivaciju, mogu da budu prebaÄeni u centralu ili postanu menadžeri. Sistem administratori imaju platu od 600 do 800 evra, a programeri do 2.500 evra - objaÅ¡njava IT struÄnjak u jednoj od kladionica.
U JablaniÄkom okrugu proseÄna zarada u junu ove godine iznosila je 35.062 dinara i veća… Dalje...
Rukovodilac sektora ’’Reklam’’ u novosadskom preduzeću DES Zoran Äukić, dobio je posao na neodreÄ‘… Dalje...
Ukoliko želite da nas kontaktirate:
office@ogledalofirme.com
Pravila Korišćenja i Slično
Ukoliko imate bilo koji predlog, primedbu i slično bilo na informacije koje vidite, ili na način na koji naš servis radi želeli bismo da nam to kažete što pre.
Pogledajte spisak svih kompanija koje trenutno ažuriramo ili preporučite novu.